tvrđeni stavovi o europskoj hladnoratovskoj prošlosti stavljaju nepropusnost granica između Istoka i Zapada u središte rasprave. Berlinski zid se smatra simboličnom i de facto uporišnom točkom oko koje se gradi retorika o toj neprobojnoj podjeli. Međutim, fokus trenutne izložbe Never Mind the Borders usmjeren je negdje drugdje, prema poroznosti međudržavnih granica oblikovanih blokovskim sustavom. Iako se važnost Berlinskog zida tijekom Hladnog rata ne može poreći, ako se iz Berlina preselimo u prostor između Alpa i Jadrana, može se dodati i drugačija perspektiva na europsku prošlost. To, naravno, ne znači da u tom području nije bilo napetosti. Prvi i, prije svega, Drugi svjetski rat ostavili su neizbrisive tragove na živote ljudi koje nije bilo lako prevladati. Ipak, u desetljeću nakon rata, državnici su polako počeli prepoznavati blagotvorne učinke dobrosusjedskih odnosa na političkoj i ekonomskoj, kao i kulturnoj i društvenoj razini. Na granicama između Jugoslavije i Austrije te Italije postupno se učvrstio drugačiji pristup - južnom kraju onoga što je Winston Churchill 1946. nazvao Željeznom zavjesom. Tako se 1961., dok se gradio betonski zid između Zapadnog i Istočnog Berlina, na drugom kraju Europe slovenski filmaš Mako Sajko s pravom u svom dokumentarcu zapitao: Gdje je Željezna zavjesa?
Ova šira historiografska perspektiva ne odnosi se samo na pomak pogleda prema jugu, već i na drugačiju perspektivu. Uz ulogu važnih muškaraca (rijetko žena) i državnih institucija, ona razmatra i aspekt svakodnevnog života. Otkriva ulogu običnih ljudi u postupnoj integraciji pograničnog područja: prelazak granice mogao je biti svakodnevna pojava. Granica je svakako bila prisutna i mogla se osjetiti na mnogo načina, ali umjesto da bude nepremostiva prepreka, za mnoge je bila mučna stvarnost koja je omogućavala razne prekogranične prakse, od kupovine namirnica i kućanskih aparata do nedjeljnih ručkova i ljetnih praznika.
Ova izložba nudi uvid u ljude, mjesta i svakodnevne prekogranične prakse koje nam govore da povijest Europe izgleda drugačije ako se preselimo s Berlinskog zida na prostor između Alpa i Jadrana.
